Pčelarstvo u Hrvatskoj nosi snažan potencijal – ne samo za proizvodnju vrhunskih pčelinjih proizvoda, već i kao održiv model ruralnog razvoja, edukacije i turizma. Iza tog potencijala stoji potreba za većim brojem profesionalnih pčelara, aktivnijim edukacijama i, što je najvažnije, osviještenim potrošačima.
Kako ojačati pčelarstvo u Hrvatskoj?
Jedan od ključnih koraka, smatra Maja, jest podizanje svijesti kod potrošača – da biraju med pakiran isključivo u nacionalne staklenke i označen oznakom “Med hrvatskih pčelinjaka”. Takva odgovorna kupovina ne samo da suzbija crno tržište, već i motivira nove generacije da prepoznaju pčelarstvo kao perspektivnu djelatnost i nastave graditi obiteljsku tradiciju.
Povećanje potrošnje meda – koja je danas među najnižima u Europi – također bi pridonijelo rastu sektora. No da bi se to dogodilo, potrebna je edukacija, razmjena iskustava i otvorenost prema novim tehnologijama i znanjima.
Što ugrožava pčelinje zajednice?
Na žalost, hrvatsko pčelarstvo danas suočeno je s brojnim izazovima. Uginuće pčelinjih zajednica najčešće je posljedica kombinacije više faktora:
- klimatske promjene
- neredovita i neadekvatna prehrana pčela
- pesticidi
- bolesti
- loša tehnologija pčelarenja
Ključnu ulogu ima i suradnja pčelara s veterinarskom strukom, kao i ozbiljan pristup edukaciji. Iako u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih edukatora, postoje istaknuti stručnjaci poput prof. dr. sc. Ivane Tlak Gajger, koja djeluje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Maja vjeruje da upravo kroz takve ljude i sustavnu edukaciju leži prilika za veći i stabilniji razvoj.
